preskoči na sadržaj

Osnovna škola Selnica

 > Nastava  > Predmeti  > Kemija
Kemija

Zašto učimo kemiju?

Kemija je prirodna znanost koja proučava građu, svojstva i promjene tvari. Ona nam omogućava razumijevanje prirodnih pojava, ali i primjenu kemijskog znanja u svakodnevnom životu. Učenjem kemije razvijamo logičko i kreativno mišljenje. Središnja aktvnost u nastavi kemije je pokus. Prema kurikulumu nastavnog predmeta Kemije odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Kemije su sljedeći:

– stjecanje iskustava koja će pobuditi znatiželju, pozitivan stav i interes za kemiju i prirodoslovlje

– razumijevanje i komuniciranje o temeljnim konceptima kemije

– usvajanje i primjena kemijskog nazivlja i simbolike

– razumijevanje principa znanstvenoga i etičkoga pristupa istraživanju te rješavanju kemijskih problema

– stjecanje metakognitivnoga znanja kao preduvjeta za razvijanje samostalnosti, samopouzdanja, inovativnosti, odgovornosti i kreativnosti.


Zanimljivosti iz svijeta kemije

Nazivi novih kemijskih elemenata

U siječnju 2016. godine IUPAC je službeno priznao četiri nova kemijska elementa s protonskim brojevima 113, 115, 117 i 118. Oni i su dobili i svoje nazive: nihonij (Nh), moskovij (Mc), tennessin (Ts) i oganesin (Og).

Nihonij je izrazito radioaktivni kemijski element, a naziv je dobio po japanskoj riječi za Japan – Nihon.

Moskovij su otkrili ruski znanstvenici. Njegovim raspadom nastaje nihonij.

Tennessin je halogeni element, a naziv je dobio po američkoj saveznoj državi u kojoj se nalazi istraživački kompleks gdje je otkriven.

 Oganesin je naziv dobio po nuklearnom fizičaru Jurju Oganesijanu, voditelju istraživanja kemijskih elemenata.


Zanimljivosti iz svijeta kemije

Biljke kao kiselo-bazni indikatori

Mnoge biljke sadrže pigmente koji djeluju kao kiselo-bazni indikatori. Tako se lakmus papir priprema od praha smrvljenih lišajeva iz roda Roccella.

Cvjetovi i plodovi nekih biljaka sadrže biljne pigmente antocijanine koji mijenja boju ovisno o pH vrijednosti otopine. U kiseloj otopini su crveni, a u lužnatoj plavi. Za pripremu prirodnih indikatorskih otopina pogodni su sok crvenog kupusa, aronije, višnje, trešnje, crvenog grožđa te cvjetova sljeza, ruža, irisa, pelargonija, ...

U našim krajevima dobro uspijeva biljka hortenzija čiji cvjetovi mogu biti plave ili ružičaste boje, ovisno o kiselosti tla. Boja cvjetova povezana je s koncentracijom aluminijevih iona u tlu. Kada je tlo bogato aluminijevim ionima te dovoljno kiselo za njihovu apsorpciju, hortenzija je plave boje. U neutralnim i blago lužnatim tlima je ružičaste boje.

 


Zanimljivosti iz svijeta kemije

Ivan Vučetić – otac daktiloskopije

Rođen je u Hvaru 20. srpnja 1858. Izučio je bačvarski zanat, ali je trbuhom za kruhom krenuo preko oceana. Put ga je odveo u Argentinu. Nakon dodatnog školovanja dobio je posao u Središnjem uredu policije u La Plati te ubrzo postao ravnatelj Odjela za statistiku. Šef policije povjerio mu je zadatak identifikacije počinitelja kaznenih djela metodom antropometrije. Iako nije prvi koji je otkrio neponovljivost svakog otiska prsta, usustavio je metodu identifikacije pomoću otiska prsta – daktiloskopiju i razvio prvi praktički primjenjiv sustav klasifikacije otisaka papilarnih linija. Godine 1891. osnovao je ureda za identifikaciju, gdje je osmislio i opremu za uzimanje i arhiviranje otisaka prstiju. Njegova metoda otkrivanja počinitelja kaznenih djela daktiloskopijom riješila je slučaj Franceske Rojas koja je ubila svoje dvoje djece, a optužila je svog ljubavnika.

Vučetić je autor je mnogobrojnih djela iz područja daktiloskopije.

Rodni Hvar posjetio je 1913. godine i tom prigodom općini darovao mnoge knjige. Umro je 25. siječnja 1925. u Argentini. U čast velikom izumitelju u La Plati je još za njegova života osnovan "Muzej Vučetić" kojem je bio prvim direktorom. U gradskom parku u Hvaru nalazi se mozaik "Otisak prsta" umjetnice Tonke Alujević( na slici), te Vučetićeva bista, rad kipara fra Joakima Jakija Gregova s natpisom „IVAN VUČETIĆ, FORANIN, 1858 – 1925, IZUMITELJ DAKTILOSKOPIJE KOJI JE PO PARSTU PRIPOZNA ČOVIKA”.

Ime Ivana Vučetića nosi i Centar za kriminalistička vještačenja u Zagrebu.
 


Kristali

Integrirana STEM nastava

Međunarodni tečaj: European Schoolnet Academy

Što je European Schoolnet (EUN)?

EUN je neprofitna mreža nastala 1997. godine, a uključena su 34 europska ministarstva obrazovanja. Cilj je upoznati sa suvremenim metodama poučavanja sve ključne dionike obrazovanja: ministarstva obrazovanja, škole, učitelje, znanstvenike i partnere u industriji. Pokrenuta je 2014. godine kao odgovor na:

  • potrebu za profesionalnim razvojem učitelja i nastavnika
  • nove izazove s kojima se susreću učitelji

Integrirana STEM nastava

Tečaj Integrated STEM Teaching for Secondary Schools omogućuje učiteljima (dob učenika 12-16 godina) integriranje pojedinačnih predmeta (fizika, kemija, biologija, tehnologija, inžinjerstvo, matematika) u STEM poučavanje, integriranje drugih područja u STE(A)M.

Integriranje STEM predmeta kontekstualizira znanje potrebno u svakom predmetu i povezuje ga sa stvarnim problemima ili STEM zanimanjima te izlaže učenike znanstvenim sadržajima, ali i znanstvenoj znatiželji te tako potiče motivaciju i učenje.

Primjer nastavne pripreme (scenarija poučavanja) za inegriranu nastavu


Static HTML

Kristali

Dobivanje kristala iz prezasićene otopine

Otopine su homogene smjese nastale otapanjem topljive tvari u otapalu. S obzirom na količinu otopljene tvari, otopina može biti:

  1. Zasićena – kada je otopljena najveća moguća količina topljive tvari u nekom otapalu pri određenoj temperaturi. Možemo biti sigurni da smo priredili zasićenu otopinu ako se na dnu čaše nalazi talog.
  2. Nezasićena – kada je u otapalu otopljeno manje tvari nego u zasićenoj otopini.
  3. Prezasićena – kada je otopljeno više tvari nego u zasićenoj otopini. Ako se topljivost tvari povećava pri povišenoj temperaturi, prezasićena otopina može se prirediti hlađenjem zasićene otopine dobivene na višoj temperaturi. Prezasićena otopina može se prirediti i tako da otopinu ostavimo da otapalo polako hlapi. Prezasićene otopine su nestabilne te se iz njih izlučuju kristali.

Učenici Rahela Debelec i Petar Rihtarec iz sedmog razreda priredili su prekrasne kristale limunske kiseline (Rahela) i kuhinjske soli (Petar) koje možete vidjeti na priloženim slikama. Upute za dobivanje kristala su na poveznici: Priprema monokristala

 


Kemičari

Dragi sedmaši.

Na samom početku učenja kemije upoznat ćemo "oca suvremene kemije". Tekst o tom važnom znanstveniku pronaći ćete na poveznici https://www.skolskiportal.hr/sadrzaj/iz-skolskog-svijeta/otac-suvremene-kemije/, a zatim ćete riješiti kviz https://app.wizer.me/learn/X7EIO2.

 


Kemičari

Na poveznici možete pročitati zanimljivosti o životu ruskog znanstvenika i pjesnika M. V. Lomonosova. Smatra se utemeljiteljem ruske kemije, ali se bavio i geografijom, astronomijom te književnošću.

https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=37069


vijesti

Zanimljivosti iz svijeta kemije

Grafen

Poznate su alotropske modifikacije ugljika: grafit, dijamant i fulereni. Samo jedan sloj grafita, dvodimenzionalna mreža sastavljena od sljubljenih šesterokuta ugljikovih atoma naziva se grafen i smatra se jednim od materijala budućnosti. Prvi su ga izdvojili Andre Geim i Konstantin Novoselov 2004. godine.

Grafen ima izuzetna mehanička svojstva. Čvršći je od čelika, dok je istovremeno vrlo tanak. Gustoća mu je velika  iako je gotovo potpuno proziran. Vrlo je elastičan. Ima izuzetnu električnu i toplinsku vodljivost. Osim toga je inertan, vrlo je otporan na kiseline.

Njegova uporaba moguća je u izradi elektroničkih i logičkih sklopova, zaslona osjetljivih na dodir, materijala za izradu satelita, zrakoplova i dr.


Eko himna
e-Dnevnik
Lista linkova je prazna
Kalendar
« Listopad 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Korisni linkovi
Arhiva dokumenata
Oglasna ploča
CMS za škole logo
Osnovna škola Selnica / Jelačićev trg 2, HR-40314 Selnica / os-selnica.skole.hr / ured@os-selnica.skole.hr
preskoči na navigaciju